Kad ljudi pokušavaju i počinju meditirati javlja im se toliko pitanja i željeli bi znati neke osnovne činjenice. U narednim redovima objasnit ću koje su to vrste meditacije.

Prema budističkim učenjima postoje samo dvije metode meditacije: Samatha bhavana i Vipassana bhavana. Riječ “bhavana” znači meditacija, mentalni razvoj.

Samatha bhavana je praksa koncentracije, odnosno “razvijanje smirenosti”, a Vipassana bhavana je praksa mudrosti, tj.”razvijanje uvida”. Praksa meditacije počinje koncentracijom, odnosno Samatha bhavanom, meditacijom smirenosti.

Samatha bhavana

Meditacija smirenosti (spokojstva) je metoda smirivanja uma i vježbanja koncentracije uma, dakle razvoj smirenosti i koncentracije. Postoji četrdeset predmeta ili načina meditiranja ovom metodom.

Samatha je stanje uma okarakterizirano koncentracijom, jednim usmjerenim fokusom i neometanjem. Ona funkcionira tako što se osoba koncentrira na objekte, ideje, slike, ponavljanje riječi ili mantre – stvari koje su izvan tijela, što znači na vanjski svijet.

Pri ovoj meditaciji osoba se koncentrira, tj. usmjerava svoju pažnju na samo jedan objekt sve dok se um ne smiri, ne opusti. Na taj način se razvija koncentracija potrebna za smirivanje uma, te eliminiranje negativnih emocija, poput ljutnje.

Recimo, ako smo trenutno jako ljuti ili nervozni, dovoljno je da zastanemo na trenutak, koncentriramo se na svoje disanje, znači potpuno preusmjerimo pažnju na svoje disanje, i zadržimo se u takvom položaju. Nakon nekoliko trenutaka, um će se smiriti i opustiti. Dakle, u bilo kojoj situaciji, uvijek se možemo koncentrirati na svoje disanje (udah, izdah) i time umiriti i opustiti um.

Praksa koncentracije donosi velike koristi, ali ona djeluje samo na svjesnom nivou uma, stoga je potrebno prakticirati Vipassana meditaciju.

Vipassana bhavana

Značenje riječi Vipassana je jasnoća uvida. Vipassana se odnosi na unutarnji svijet, istraživanja svijeta u sebi i koristi moć koncentracije na osjetila unutar tijela, posmatranje osjećaja u sebi.

Vipassana čisti um i omogućava postizanje jasnoće uvida, pomoću kojeg vidimo i doživljavamo stvari i sve oko nas onako kako uistinu jest. To je glavna grana mentalnog razvoja kako bi se postigla Nibbana (Nirvana) tj. ProsvjetljenjeOna je praktičan način da ispitamo stvarnost vlastitog tijela i uma, da otkrijemo i riješimo sve probleme koji leže duboko u nama.

Vipassana predstavlja suštinu Buddhinog učenja i dovodi do mudrosti.

Postoje dva oblika meditacije: Meditacija za razvijanje smirenosti (Samatha) i meditacija za razvijanje uvida ili mudrosti (Vipassana). Meditacije koje se koriste za sticanje smirenosti koriste tehnike “fiksiranja” na jedan objekt, isključujući sve ostale objekte, da bi se stekla smirenost i usredotočenost na jednu točku. Primjeri su tehnike vizualizacije, praćenja disanja, mantre i kontemplacije.

Drugi oblik meditacije je sastavljen od vježbi za razvijanje svjesnosti. To je posvećivanje potpune pažnje na najdominantniji objekt u vašem fizičkom ili mentalnom iskustvu, sa održavanjem svjesnosti iz trenutka u trenutak . Ova meditativna tehnika vodi ka sticanju uvida.

Sposobnost da sobom uspješno vladate u meditaciji zavisi od toga da li ste u stanju da se prilagodite ili “fino podesite” tijekom vježbanja. Ova sposobnost je zasnovana na razumijevanju ova dva oblika meditacije: npr. koliko postanete napeti ili napregnuti tijekom meditacije uvida, promjena na meditaciju smirenosti smirit će i opustiti um; ili ukoliko ostanete umrtvljeni u smirenom stanju svijesti tijekom meditacije smirenosti, možete oživjeti vaš um uz pomoć vježbanja pažljivosti.
– Ajan Pannyavaro

Razlika između Samatha bhavane i Vipassana bhavane

Samatha je drevna praksa nastala davno prije Buddhe. Iako ju je sam Buddha primjenjivao, i dalje nije mogao riješiti probleme s kojima se susretao, jer nije bilo objašnjenja ili razumijevanja problema ljudskog postojanja. Tako da je nastavio istraživati i s vremenom je otkrio praksu Vipassana meditacije, koja mu je omogućila da postigne prosvjetljenje i postane Buddha što znači “onaj koji zna, prosvjetljeni, probuđeni“.

To je Buddhino otkriće koje je prakticirao za vlastito oslobođenje i što je učio druge cijelog života – razvoj uvida u našu vlastitu prirodu, uvida pomoću kojeg se može naći i eliminirati uzrok patnje.

Koncentracija je vrlo korisna, blagotvorna ako je podržana moralom. Mudrost je vrlo korisna, blagotvorna ako je podržana koncentracijom. Um se oslobađa svih nečistoća, ako je podržan mudrošću.
– Buddha

Stoga, Samatha meditacija je sama za sebe korisna, jer se postiže smiren um, no samo Vipassana meditacijom, razvojem uvida u vlastitu prirodu i otkrivanjem svijeta u sebi, dolazimo do mudrosti tj. oslobođenja svoga uma i prosvjetljenje.

Dakle, mogli bi reći da je prvi korak meditiranja Samatha meditacija, meditacija smirenosti.

Za sada je najbitnije da se koncentriraš na svoju meditativnu praksu i meditiraš što je više moguće. Ipak, svrha meditacije je uvijek smiren um koji možeš postići najjosnovnijom metodom, Samatha bhavanom, tj. meditacijom smirenosti.

Zato se uvijek koncentriraj na svoje disanje i uživaj u blagodati koju pruža meditacija, smiren i opušten um, koji je jedino tada sretan um.

Pitali su Buddhu što je dobio time što meditira.

“Ništa”, odgovorio je Buddha. “Ali sam izgubio osjećaj bijesa, mržnje, ljubomore, strah od starosti i smrti…”

Piši mi, što te još zanima vezano za meditaciju?

>>>   Meditacija: kako započeti i izbjeći čestu pogrešku koju skoro svi čine kod meditiranja